ACADEMIA REGIA: KRATAK POVIJESNI PREGLED
1776 – DANAS
1776 je bila godina osnivanja.
Sjedinjene Države su se iste godine osnovale proglasivši svoju nezavisnost. Kraljica Marija Terezija 1776. godine potaknuta plemenitim željama prema Hrvatskoj, dekretom je osnovala Kraljevsku akademiju znanosti – pod nazivom Regia scientiarum academia (poznatu također kao i Regia scientiarium academia Zagrabiensis). Obuhvaćala je tri fakulteta : Filozofski, Teološki i Pravni. Pravni fakultet osnovan je 1776. u sklopu reforme visokog školstva na Habsburškoj monarhiji u sklopu koje je uredbom Marije Terezije osnovana Kraljevska akademija znanosti u Zagrebu (Facultas iuridica). Po svom je osnivanju 1776. Pravni fakultet bio smješten u zgradi Kraljevske akademije znanosti na Trgu sv. Katarine, na Gornjem gradu. Prvi profesori izabrani su na temelju natječaja, a izbor je potvrdila kraljica. Nastava je počela 4. studenog 1776. godine pa se taj datum obilježava kao Dan fakulteta. Nastavni je jezik bio latinski, ali se mogao koristiti i hrvatski čiji je udio postupno rastao. U nastavi su se isprva koristili austrijski i njemački sveučilišni udžbenici koje su postupno zamijenili priručnici koje su napisali profesori Fakulteta. Kraljevska je akademija djelovala do 1850. kada je ukinuta u sklopu preustroja školstva u cijeloj Monarhiji.
Maria Terezija (1717-1780), Sveta rimska carica je bila jedini ženski i posljednji vladar kuće Habsburg. Njoj je to omogućio njen otac putem Pragmatičke sankcije iz 1713. koje je omogućila da habsburška hereditarna dobra mogu biti naslijeđena od strane kćeri. Hrvatska je prihvatila te Sankcije i razumno je za vjerovati da je putem osnivanja Academia Regia (Kraljevska akademija) u Hrvatskoj Marija Terezija djelovala sa zahvalnošću prema hrvatskom narodu.
A što je ta Akademija radila? Jedan znanstvenik piše: „Misija je te Akademije da obrazuje građanstvo i doprinese većem općem dobru dok se vodi istom logikom koja uspostavlja Državu.“ (Teorijska Filozofija na Zagrebačkoj Akademiji 1776-1850, Srećko Kovač, UDK 1(091) : 1.07). Ta Akademija, u svojoj tradicionalnoj formi i lokaciji, je zatvorena u 19. st.
Slično se događa i sa Platonovom akademijom, koju su zatvorili pod vladavinom cara Justinijana, 529.godine, kao jednoj od prvih organiziranih škola u povijesti Zapadne civilizacije. Glavni cilj školovanja u Platonovoj akademiji, čiju tradiciju nastavljamo, bilo je usmjeravanje na bitak, na shvaćanje općih zakonitosti, osposobljavanje za kritičko i razumsko mišljenje. Bit Platonova učenja čini njegovo idealističko i dualističko tumačenje svijeta. On govori da su ideje izvor, uzrok i uzor svega što postoji. Za njega je pravi, vječni i nepromjenljivi svijet, svijet ideja. Govorio je da je ovaj vidljivi, osjetilni, materijalni svijet promjenljiv, varljiv i prolazan. On je sjena, odraz, kopija svijeta ideja. Tumačio je da su ideje u svijetu ideja hijerarhijski poredane. Vrhunska je ideja dobra, a prema njoj teže sve ideje. Učenici su u sklopu Akademije pohađali predavanja, seminare i diskusijske grupe, a na raspolaganju im je bila knjižnica i znanstveni pribor. U Akademiji su se školovali mnogi ugledni intelektualci, od kojih je najpoznatiji bio Aristotel, kasnije učitelj Aleksandra Velikog.
Tradicija Akademije je donekle prisutna i u današnjem školstvu; razumijevanje općih zakonitosti i razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja u učenika cilj je većine obrazovnih ustanova. Osim toga, naziv Akademija se i danas koristi u imenima najviših znanstvenih ustanova nekih država.
Zbog brojnih razloga koji uključuju vladavinu nad Hrvatskom, Kraljevska akademija, na Griču, osnovana 2012. godine, nalazi svoje korijene u ovoj antičkoj i austrougarskoj tradiciji. Prije Južnoslavenskog i totalitarističkog opredjeljenja Hrvatske, cilj nam je vratiti i potaknuti svijest o kraljevskoj tradiciji hrvatskog naroda te razvijat akademske aspekte školstva odvojene od standardiziranih sveučilišnih oblika.
Za više informacije na internetu usporedi razne stranice povijesti Pravnog Fakulteta, o Zagrebačkom Sveučilištu, o Boškovićevom utjecaju tijekom tog perioda i o znanosti 19. stoljeća u Hrvatskoj.